Predsjednik Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove sudija Theodor Meron izvijestio je juče Savjet bezbjednosti UN-a o napretku koji je postignut na planu pozivanja na odgovornost za teška kršenja međunarodnog prava i o ulozi koji različiti subjekti, uključujući Savjet bezbjednosti, mogu imati u doprinošenju naporima koji se čine u tom pogledu. Otvorena debata organizovana je na inicijativu Republike Poljske, trenutno predsjedavajuće Savjeta bezbjednosti, u cilju analize aktuelnog stanja kad je riječ o pridržavanju međunarodnog prava, u kontekstu očuvanja međunarodnog mira i bezbjednosti, i načina na koje bi se ono moglo poboljšati.

Njegova ekselencija g. Andrzej Duda, predsjednik Republika Poljske, predsjedavao je debatom na kojoj su izvještaje podnijeli i njena ekselencija gđa Maria Luiza Ribeiro Viotti, šef kabineta generalnog sekretara UN-a, u ime generalnog sekretara, i sudija Hisashi Owada, sudija i nekadašnji predsjednik Međunarodnog suda pravde (MSP), u ime predsjednika MSP-a.  

Predsjednik Meron je istakao da, zahvaljujući rezultatima koje su svojim radom postigli međunarodni sudovi poput Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu, “među zajednicama širom svijeta raste očekivanje da će zlodjela kojima se krši međunarodno pravo za sobom povlačiti krivičnu odgovornost. Ovo je ogromna promjena u odnosu na situaciju koju smo imali prije samo četvrt vijeka.” Predsjednik Meron je pak priznao da je međunarodna krivična pravda “i dalje u povoju i da trenutno prolazi kroz svoj ranjivi razvojni stadijum […]  kroz razdoblje izvjesne kontrakcije […] nakon razdoblja izuzetne ekspanzije”.

Predsjednik Meron je istakao značaj napora nacionalnih pravosudnih sistema na planu pozivanja na odgovornost i napomenuo da se samo masovnim angažovanjem država može stati na put nepozivanju na odgovornost. Zatim je predložio više koraka koje bi Savjet bezbjednosti mogao razmotriti kako bi se pomogli napori koji se čine na planu pozivanja na odgovornost za međunarodne zločine, uključujući reviziju pristupa Savjeta bezbjednosti odlučivanju u slučaju optužbi za kršenja međunarodnog prava, npr. putem utvrđivanja objektivnih kriterijuma koje bi Savjet bezbjednosti mogao primjenjivati prilikom ocjenjivanja optužbi za međunarodne zločine, kao i koraka koje u vezi s tim treba preduzeti.