Predsjednica Gatti Santana podnijela izvještaj Savjetu bezbjednosti UN o napretku u radu Mehanizma

Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove (Mehanizam), sudija Graciela Gatti Santana, danas je u New Yorku podnijela Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (Savjet) dvadeset prvi izvještaj o radu Mehanizma. Bilo je to prvo obraćanje predsjednice Gatti Santana Savjetu od stupanja na dužnost 1. jula 2022.

Na samom početku, predsjednica Gatti Santana govorila je o značajnom napretku koji je postignut u vezi s preostalim sudskim predmetima Mehanizma. U tom pogledu, ona je rekla da su samo dva glavna predmeta ostala pred Mehanizmom, a to je suđenje g.  Félicienu Kabugi, koje je počelo 29. septembra u Haagu, i žalbeni postupak u predmetu Stanišić i Simatović.

U vezi s predmetom Kabuga, predsjednica Gatti Santana je pohvalila inovativno i efikasno vođenje sudskog postupka, dodavši da se očekuje da 20 od oko 50 svjedoka Tužilaštva koji će svjedočiti u sudnici bude saslušano do kraja ove godine, te da je plan još uvijek da se prvostepena faza postupka završi do septembra 2024. Što se tiče predmeta Stanišić i Simatović, predsjednica je rekla da će se žalbeni pretres uz lično prisustvo strana u postupku održati 24. i 25. januara 2023., te da se izricanje presude očekuje do juna 2023. 

Prešavši na druga pitanja, predsjednica je govorila o značaju pune saradnje država s Mehanizmom, uključujući u predmetima za nepoštovanje suda. U vezi s tim je, navodeći predmet Jojić i Radeta, izrazila svoje nezadovoljstvo i još jednom pozvala Republiku Srbiju da ispuni svoju “nedvosmislenu obavezu da sarađuje s Mehanizmom”.

Predsjednica Gatti Santana je zatim govorila o situaciji u vezi s osam osoba koje su proglašene nevinim ili oslobođene i prebačene u Niger u decembru 2021., i koje od tada “žive u de facto kućnom pritvoru iako su slobodne”. Predsjednica je pozvala države da pomognu u pronalaženju hitnog rješenja za ovu krizu, i primijetila da se “naša kolektivna nesposobnost da nađemo trajno rešenje [...] negativno odražava ne samo na Organizaciju već i na kredibilitet međunarodnog pravosuđa u cjelini”.

U vezi s rezolucijom 2637 (2022), koju je Savjet usvojio u junu, predsjednica Gatti Santana je rekla da je Mehanizam počeo da razvija strategiju za tranziciju Mehanizma u istinski rezidualni sud, počevši od  “nacrta na osnovu kojeg bi se izradio plan o kapacitetima Mehanizma kao cjeline na osnovu raznih scenarija”. Predsjednica je ukratko objasnila tri faze smanjivanja koje su predviđene ovim nacrtom, i to prvu fazu, u kojoj se završavaju ad hoc sudske aktivnosti i potrage za bjeguncima; drugu fazu, u kojoj će usredređenost biti isključivo usmjerena na kontinuirane rezidualne funkcije Mehanizma; i treću fazu, u kojoj će i ove funkcije nositi znatno redukovan obim posla.

Primjećujući da sposobnost Mehanizma da pravi planove za budućnost zavisi od njegove sposobnosti da rješava izazove s kojima se trenutno suočava, predsjednica je ponovo naglasila suštinski značaj dalje podrške u provođenju kazni. U tom kontekstu, ona je apelovala na druge države da se pridruže 13 država provođenja kazni koje trenutno pomažu Mehanizmu u ovoj ključnoj oblasti. 

Na kraju je predsjednica Gatti Santana zatražila od međunarodne zajednice da ostane čvrsta u svojoj posvećenosti borbi protiv nekažnjivosti, naglašavajući potrebu da nastavi da se suprotstavlja poricanju genocida, revizionizmu i veličanju ratnih zločinaca tako što će braniti i širiti istinu. Predsjednica je naglasila da su pravda i mir “najurgentnije potrebe današnjeg svijeta” i da je Mehanizam ponosan na svoj doprinos u tom pogledu.